Ekskluzivitet besplatne pravne pomoći

Ekskluzivitet besplatne pravne pomoći

Saopštenje – Građanske inicijative izražavaju oštro neslaganje sa inicijativom Advokatske komore Beograda  da se besplatna pravna pomoć u Srbiji ograniči isključivo na advokaturu.

Stav Advokatske komore Beograda je da širenje mreže pružalaca usluga besplatne pravne pomoći nije u interesu građana. U ovom slučaju, interes građana može se meriti samo dostupnošću besplatne pravne pomoći koja je u praksi na zabrinjavajuće niskom nivou.  Udruženja građana, pravne klinike i ostali pravni oblici koji su do sada pružali besplatnu pravnu pomoć, angažujući i advokate i pravnike i aktiviste, nastali su upravo zbog toga što je postojala velika potreba najugroženijih građana.

Organizacije civilnog društva, koje se bave pružanjem pravne pomoći, rade striktno u zakonskim okvirima od samog nastajanja, što je inače mnogo duže nego „desetak godina“ koliko se navodi u pismu gospodina Gajića Ministarstvu. Potpuno neutemeljene optužbe o tome da se ove aktivnosti obavljaju mimo zakona, u situaciji u kojoj organizacije obezbeđuju građanima besplatne usluge koje im država nije obezbeđivala u dovoljnoj meri, a advokatura uopšte, smatramo kontraproduktivnim. Dodatno, napominjemo da su organizacije civilnog društva tokom dosadašnjeg obezbeđivanja pravne pomoći različitim društvenim grupama, razvile pravnu ekspertizu u pojedinim oblastima i specijalizovale se za određene oblasti prava – čega znamo da je svestan i gospodin Gajić i advokati koji se bave pružanjem pravne pomoći u okviru civilnog društva.

U pismu se navodi i da „advokatura smatra da ne postoje relevantni argumenti da će pristup pravdi biti olakšan i delotvorniji za sve kategorije stanovništva ukoliko se proširi krug pružalaca besplatne pravne pomoći“. Jedna od preporuka Ujedinjenih nacija, u okviru Globalne studije o pravnoj pomoći, jeste da „civilno društvo i ostali nevladini akteri mogu da igraju ulogu u državnom okviru za pružanje pravne pomoći, kroz alternativne pružaoce pravne pomoći (paralegals – osobe obučene da daju pravnu pomoć bez kvalifikacija za advokata), pravne klinike na univerzitetima, ili ostale inicijative privatnog sektora koje pružaju pro-bono usluge“. Dalje se navodi da je u oblasti pružanja pravne pomoći „partnerstvo između države i civilnog društva ključno za … obezbeđivanje jednakog pristupa pravdi za sve“.

Takođe, u izveštaju sačinjenom na zahtev Evropske komisije, u cilju procene kvaliteta nacrta Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, a nakon uvida u ove argumente advokatske komore, navodi se da je „uloga pravnih klinika i civilnog društva od ogromne važnosti. Oni konkretno i na dnevnom nivou pružaju besplatnu pravnu pomoć, posebno najugroženijim građanima.“

Pozivamo Advokatsku komoru Beograda da uvaži one aktere civilnog društva koji su omogućavali besplatnu pravnu pomoć ugroženim građanima kada im je ona bila neophodna. Podsećamo AKB da je civilno društvo uvek podržavalo sve napore advokature u izgradnji demokratskog društva. Advokatura i civilno društvo morali bi da budu saveznici, naročito u Republici Srbiji pred kojom trenutno stoje veliki izazovi u ostvarivanju građanskih prava i sloboda i uspostavljanju vladavine prava.