Upotpunjen pravni okvir za konsultacije sa javnošću u procesu donošenja propisa i utvrđivanja javnih politika

Upotpunjen pravni okvir za konsultacije sa javnošću u procesu donošenja propisa i utvrđivanja javnih politika

Narodna skupština Republike Srbije usvojila je 20. juna 2018. godine, na predlog Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Vladi, set zakona čiji je cilj izgradnja efikasnije, profesionalnije, modernije javne uprave, kao i javne uprave koja je transparentnija i otvorenija prema građanima.

Među tim zakonima su Zakon o izmenama i dopunama Zakona o državnoj upravi i Zakon o izmenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi koji upotpunjavaju pravni okvir koji reguliše oblast konsultacija sa javnošću prilikom izrade propisa i utvrđivanja javnih politika, koji je nedavno bitno unapređen donošenjem Zakona o planskom sistemu.

Pomenute izmene Zakona o državnoj upravi i Zakona o lokalnoj samoupravi nude nove mogućnosti za učešće javnosti, a samim tim i učešće organizacija civilnog društva, u procesu donošenja propisa, kako na republičkom, tako i na lokalnom nivou. Suštinska važnost usvojenih novina ogleda se u tome što omogućavaju upoznavanje i uključivanje javnosti u proces donošenja propisa od najranije faze njihove pripreme.

Zakon o izmenama i dopunama Zakona o državnoj upravi, u članu 77. uvodi dužnost i obavezu organa državne uprave da obezbedi uslove za učešće javnosti u toku pripreme nacrta zakona, drugih propisa i akata. Istim članom predviđene su:

  • obaveza ministarstva i posebnih organizacija da obaveste javnost putem svojih internet stranica i portala e-uprave o otpočinjanju izrade nacrta zakona, pri čemu objavljuju i osnovne informacije o planiranim rešenjima koja će biti predložena;
  • obaveza ministarstva i posebnih organizacija da prilikom otpočinjanja pripreme nacrta zakona kojim se bitno menja pravni režim u jednoj oblasti ili kojima se uređuju pitanja koja posebno zanimaju javnost, putem svojih internet stranica i portala e-uprave objavljuju i polazni dokument koji sadrži prikaz problema u određenoj oblasti i njihovih uzroka, ciljeve i očekivane efekte donošenja zakona, kao i osnovna načela za uređivanje društvenih odnosa u toj oblasti, uključujući i prava i obaveze subjekata na koje se zakon odnosi (polazne osnove);
  • institut konsultacija koji podrazumeva da ministarstva i posebne organizacije tokom pripreme nacrta zakona i podzakonskih akata kojima se razrađuju pojedine odredbe ili se određuje način izvršenja pojedinih odredaba zakona kojima se bitno menja pravni režim u jednoj oblasti ili kojima se uređuju pitanja koja posebno zanimaju javnost sprovode konsultacije sa svim relevantnim subjektima, uključujući druge državne organe, relevantna udruženja, stručnu javnost, kao i druge zainteresovane strane, na način kojim se obezbeđuje otvorenost i delotvorno učešće javnosti u tom procesu;
  • obaveza ministarstva i posebnih organizacija da u pripremi nacrta zakona kojima se bitno menja pravni režim u jednoj oblasti ili kojima se uređuju pitanja koja posebno zanimaju javnost sprovedu javnu raspravu. Sprovođenje javne rasprave u pripremi nacrta zakona bliže se uređuje Poslovnikom Vlade[1].

Pomenute izmene shodno se primenjuju u pripremi strategija razvoja, akcionih planova i drugih dokumenata javnih politika, ukoliko posebnim zakonom nije drugačije uređeno, s tim da je u pripremi strategije razvoja obavezno sprovesti javnu raspravu, u skladu sa Poslovnikom Vlade.

Ministarstvo nadležno za državnu upravu, u saradnji sa organom državne uprave nadležnim za javne politike (Republički sekretarijat za javne politike) priprema i donosi pravilnik kojim se uređuju smernice dobre prakse za ostvarivanje učešća javnosti u pripremi nacrta zakona, drugih akata i propisa.

U pravcu većeg učešća građana i organizacija civilnog društva u procesu odlučivanja na lokalnom nivou, izmene i dopune Zakona o lokalnoj samoupravi uvode sledeće novine:

  • utvrđuje se obaveza jedinica lokalne samouprave da svojim statutima urede sprovođenje obaveznogpostupka javne rasprave prilikom pripreme statuta, budžeta (u delu planiranja investicija), strateških planova razvoja, utvrđivanja stope izvornih prihoda, prostornih i urbanističkih planova, kao i drugih opštih akata na osnovu predloga kvalifikovanog broja građana ili zahteva jedne trećine odbornika (član 2. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi);
  • mogućnost da građani iniciraju održavanje javne rasprave pod uslovom da takav predlog svojim potpisima podrži najmanje 100 građana sa biračkim pravom na teritoriji opštine, prikupljenih u skladu sa propisima koji uređuju građansku inicijativu. Nadležni odbor skupštine jedinice lokalne samouprave odlučuje po primljenom predlogu građana o sprovođenju postupka javne rasprave (član 23. stav 3-5. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi);
  • utvrđuje se da broj potpisa građana potreban za pokretanje građanske inicijative iznosi 5% od ukupnog broja građana sa biračkim pravom, za razliku od dosadašnjeg zakonskog rešenja koji je predviđao da broj potpisa ne može biti manji od 5%. (član 23. stav 1. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi);
  • utvrđuje se obaveza nadležnog organa opštine da na internet prezentaciji opštine odnosno na drugi primeren način obavesti javnost da je otpočeo rad na pripremi propisa koje donosi skupština (član 23. stav 2. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi);
  • uređuje se položaj mesne zajednice i odnosa sa opštinom/gradom, pri čemu je težnja da mesne zajednice budu mesta gde će se prepoznati problemi i razgovarati o potrebama građana.

Jedinice lokalne samouprave dužne su da usklade svoje statute i druge opšte akte sa ovim zakonom u roku od devet meseci od njegovog stupanja na snagu, izuzev odredbe koja se odnosi na sprovođenje obaveznog postupka javne rasprave za planiranje investicija u odluci o budžetu (član 2. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi) koja se primenjuje počev od pripreme odluke o budžetu za 2019. godinu.

Zakon možete pogledati na sajtu Kancelarije.