Objavljena studija praktične politike „Proaktivna transparentnost javne uprave u Srbiji: (ne)dostižan cilj?“

Objavljena studija praktične politike „Proaktivna transparentnost javne uprave u Srbiji: (ne)dostižan cilj?“

Beogradska otvorena škola objavila je rezultate ovogodišnjeg istraživanja transparentnosti opština u Srbiji, koji mogu da se pronađu na sajtu www.dostup.no. Sajt je nastao u okviru projekta „Jačanje lokalne transparentnosti“ i na njemu možete pronaći i rezultate prošlogodišnjeg istraživanja i na taj način izvršiti poređenje opština prema nivou transparentnosti. Istraživanje je obuhvatilo analizu internet prezentacija i informatora o radu 169 opština u Srbiji.

U okviru projekta nastala je studija praktične politike  Proaktivna transparentnost javne uprave u Srbiji_(ne)dostižan cilj (1) koja sadrži analizu proaktivne transparentnosti i preporuke za njeno unapređenje, s obzirom da je ista prepoznata u zakonskom okviru Republike Srbije kao važna brana koruptivnim aktivnostima. Trenutni problemi su slaba kontrola rada lokalne samoprave u ovoj oblasti, nepoštovanje zakonskog okvira kao i zastareo format informatora o radu. Najproblematičnije su oblasti koje se tiču budžeta, javnih nabavki i državne pomoći koje nisu dovoljno transparentno predstavljene u informatorima o radu, iako su ove oblasti za građanke i građane najosetljivije i najvažnije. Prema istraživanju iz 2016. u informatorima o radu podaci o prihodima i rashodima bili su dostupni u 31% slučajeva, podaci o javnim nabavkama u 18%, a podaci o dodeljenoj državnoj pomoći u svega 11% analiziranih informatora. Rešavanje ovih problema značajno je sa stanovišta reforme javne uprave u Srbiji, borbe protiv korupcije i povećanja građanske participacije koja nije moguća bez dovoljnog nivoa informisanosti. Krucijalna preporuka ove studije je reformatiranje informatora o radu koja podrazumeva da se podaci uneti u informator o radu mogu preuzeti u otvorenom formatu odnosno mašinski čitljivom formatu. Unos podataka bi se vršio uz pomoć onlajn platforme u jednoj centralnoj bazi, čime bi njegovo ažuriranje i kontrola bili lakši i efikasniji. Ukoliko bi preporuke ove studije bile usvojene, smanjio bi se broj podnetih zahteva, jer bi jer bi planska dokumenta bila proaktivno objavljena kao i često tražene informacije putem zahteva. Na ovaj način unapredila bi se javna uprava, sistem kontrole poštovanja zakona bio bi efikasniji, a građani i građanke bi lakše mogli da učestvuju u radu lokalnih vlasti.

(Izvor CRNPS)